Povest o pomeranju kazaljki na satovima u Srbiji, nekadašnjoj SFR Jugoslaviji, ima svoje korene u davnoj 1983. godini, kada je počela praksa računanja letnjeg vremena. Inicijalno, ova promena se odvijala do poslednje nedelje septembra, sve dok zakon nije doneo usklađivanje sa standardima Evropske unije.
Pojavila se ideja o ukidanju sezonskog pomeranja sata, s obzirom na predlog Evropske komisije 2021. godine. Međutim, do danas nema jedinstvenog dogovora među zemljama članicama EU, a Srbija nastavlja tradiciju pomeranja vremena kako bi se uskladila sa ostatkom Evrope.
Pomeranje vremena ima značajan uticaj na zdravlje ljudi. Istraživanja su pokazala da prelazak sa zimskog na letnje računanje vremena, i obrnuto, donosi brojne zdravstvene probleme, uključujući umor, pospanost, depresiju, pojačan apetit, i čak povećan broj srčanih problema.
Stručnjaci ukazuju da svako pomeranje sata predstavlja stres za organizam, izazivajući simptome kao što su umor, pospanost, glavobolja i resejanost. Iako se većina ljudi brzo prilagodi, osobe sa hroničnim oboljenjima mogu patiti duže.
Takođe, produktivnost može biti smanjena tokom ovog perioda, stoga je važno održavati dosledan ritam spavanja kako bi se obezbedila odmorna i produktivna budnost.
Odluka o pomeranju sata vikendom ima za cilj pripremu organizma na novi ritam. Svaka promena u računanju vremena donosi sa sobom psihofizičke promene. Iako se mnogima teško prilagođava početak letnjeg računanja vremena, promene u ritmu spavanja su neminovne.
Idea o ukidanju pomeranja sata datira unazad vekovima, a prvi put je zaživela pre više od sto godina kako bi se bolje iskoristilo dnevno svetlo. Praksa pomeranja sata počela je u Nemačkoj, nakon čega su je usvojile mnoge evropske zemlje i SAD.
Nažalost, predlog Evropske komisije da se ukine pomeranje sata nije postigao jedinstvenu saglasnost. Zemljama članicama je prepuštena odluka da li će zadržati pomeranje sata, a Srbija je odlučila da se uskladi sa ostatkom Evrope i nastavi sa ovom praksom.
Iako postoje različiti stavovi stručnjaka, Srbija je uvela letnje računanje vremena 1983. godine, a od 1995. se prelazak na letnje vreme odvijao u poslednjoj nedelji septembra. U 2006. godini, donet je zakon koji je uskladio vreme u Srbiji sa standardima EU.
Važno je napomenuti da se neke zemlje, poput Rusije, nisu pridržavale ove prakse. Dok su razlozi za pomeranje sata višestruki, krajnji cilj ostaje energetska ušteda i efikasnije korišćenje dnevnog svetla.