Rade Šerbedžija za “Blic”: Napokon isti pred Bogom i pred Prirodom

Povodom nedavnog Svetskog dana pozorišta, “Blic” se sa nekoliko pitanja obratio proslavljenom glumcu Radetu Šerbedžiji. Zanimljivo, kako se kroz prepisku ustanovilo, mejl je otvorio u neko doba noći koju je provodio čitajući Dučićevu poeziju. Potom, hteli – ne hteli, nametnula se tema nad temama – virus korona. I ono što bi pandemija mogla značiti, doneti, odneti…

“Ima tako nekih stanja u ovim našim životima kada sve stane. Kada više ništa nije važno” kaže Rade Šerbedžija , i dodaje: “Stanja koja su jača od života samoga. Ona se pojavljuju uvijek iz prirode same kao katastrofalni potresi, poplave, vulkanske erupcije, ili pukom srećom izbjegnuti sudari sa nekim svemirskim tijelima koja mogu biti i štogod drugo osim meteora.

U takvim pojavama Priroda je ta koja odlučuje o ljudskim sudbinama.

Ja, naravno, ne vjerujem da takvim stvarima upravlja neko božansko biće, jer ne vjerujem da bi božansko biće moglo htjeti nauditi ljudima. Više sam sklon vjerovati da je sve to dio nekih slučajnosti koja, naravno, mogu imati svoja opravdanja, odnosno razloge zbog čega su se dogodili.”

Virus

No ipak, veli dalje, ne treba potcjenjivati prirodu samu, jer čini se da ona nekim svojim postupcima već odavno šalje svoje poruke ovoj našoj ljudskoj civilizaciji koja je odavno zavladala planetom Zemljom.

“Ali čini se isto tako da ljudsku rasu ne zanimaju odveć njezine poruke, jer oni koji vladaju svijetom nemaju vremena da se ni za tren zamisle o tome što nam to Priroda i ova naša majka Zemlja poručuju…

Oni malobrojni koji vladaju ovim svijetom i već stoljećima, svojim bešćutnim ekploatiranjem zemaljskih bogatstava, buše Zemljinu utrobu, truju rijeke, mora i jezera, zagađuju zrak i čitavu atmosferu svojim kemijskim eksperimentima i nuklearnim oružjima, tako da sada, ovo naše plavo nebo ‘nije više veliki kavez za ptice nego aerodrom’ čiji su pobesnjeli avioni rasparali ovaj naš plavetni sigurni krov nad našim glavama i otvorili velike ozonske rupe kroz koje će nas jednoga dana sasvim zasluženo spržiti ovo naše zlaćano sunce što nas je sve ove hiljade godina grijalo…”

Kako je rekao: ”I tako nam se, eto, dogodio i ovaj mali virus korona, koji je nepoznat našoj medicini i nauci, a koji prijeti da može da uništi ljudsku civilizaciju… I nema ama baš nikoga tko bi se mogao spasiti i zauvjek izbaviti. Pred tom bolesti su jednako bespomoćni i najbogatiji i najsiromašniji čovjek na svijetu. I odjednom smo postali isti, kao u trenucima rađanja i smrti.

Eto, bar neke male pravde i utjehe za našeg malog običnog čovjeka. Nema više povlaštenih. Svi smo isti pred Bogom i Prirodom.

Pitate me Tanja što može u ovakvim časovima čovjek? Ništa! Skriti se u koru drveta kao crv ne bi li preživio”

Veli zatim: “Kažu da su Hitler i njegovi najbliži zločinački saveznici u času kada su shvatili da je njihov svijet srušen i da im nema spasa, prije nego li su se otrovali ili ubijali iz revolvera, pili šampanjac i orgijali u tim zadnjim časovima svoga života.

Ali možda je moguće kada dogori ovome našemu čovječanstvu do nokata da se ipak započne neka prava svjetska revolucija i da se najprije sruši kapitalizam.

Naravno, trebalo bi računati sa tim da bi prosječna svijest prosvjećenosti čoveka bila dovoljno velika da izgradi društvo ravnopravnih ljudi. Govorim o nekoj demokratskoj zajednici ljudi i namjerno je ne zovem ni komunizmom ni socijalizmom.

Bojim se da taj čas još nije došao. Ali valja ga sanjati….”

Ogledalo

Zatim, napominje i ističe:

“Neki dan je veliki američki filmski režiser Oliver Stone progovorio na američkoj televiziji o odgovornosti svoje zemlje Amerike zbog bezbrojnih ratova koje je ta njegova zemlja započinjala, vodila i na svoj način ‘uređivala’ svjetski poredak. Hrabri čovjek Oliver Stoun je poput Bertolda Brehta, koji je uzviknuo u jednoj svojoj pjesmi: „Neka svako govori o svojoj sramoti, ja ću o svojoj…“ i prozvao je svoju Njemačku kao najvećeg krivca za Drugi svjetski rat… I Oliver Stoun to čini… Učinio je ono što njegov narod očekuje od njega. Umjetnost mora biti, kako kaže Šekspir, ogledalo Prirode, koje će Svijetu pokazati svoj pravi lik i odraz. Umjetnost mora biti hrabra i pametna. I dobra mora biti Umjetnost. DOBRA !

I pozorište mora biti dobro i hrabro. U novom rasporedu evropskih zemljopisnih karata Južni Slaveni su raskomadani i slijede sudbinu malih naroda. Zato njihovo Pozorište mora biti tim jače jer brani opstojnost svoga jezika i svoje kulture.

Živimo zaista u teškim vremenima i proroci su zanijemili pred neizvjesnom budućnošću.

Kada su ljudi prepadnuti do kosti, ne traže utjehu od pozorišne umjetnosti nego smjele i prave odgovore.

Zato treba biti spreman, kako kaže Hamlet. Umjetnost se ne smije davati haosu i stihiji. Umjetnost mora čekati svoju priliku i onda, kada se smire potresi, savladaju bolesti, a rijeke i mora vrate u svoja korita, Umjetnost se treba oglasiti svojim Lirama. Da zacijeljuje rane i ponudi NADU.”

Komentari su potpuno anonimni. Za objavljivanje komentara je neophodno da imate svoj Blic nalog. Uputsvo kako da kreirate svoj nalog i koristite novu platformu za komentarisanje možete pogledati ovde.

Kreirajte svoj nalog ovde.

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima kometarisanja i uslovima korišćenja sajta.

Endrju Džek, britanski glumac iz ”Ratova zvezda”, preminuo je juče u bolnici u 76. godini od posledica zaraze korona virusom, prenosi CNN.

Muzičar Nikola Pejaković Kolja objavio je danas novu, eskapističku pesmu “Meksikanac”, njegov prvi studijski rad nakon albuma “4 Prsta” (2018).

Nema vrednosti, ili ih nema više. Nema vrlina. Sposobnost jasnog razlikovanja etičkih i metafizičkih okvira: sve izgleda lepo i dobro, čak i samo zlo, sve se može lepo reći, čak i ono ružno, stvarno izgleda manje istinito od virtualnog, fikcija zamenjuje stvarnost, istorija i pamćenje više nisu uzori u svetu odanom sadašnjem trenutku, otrgnutom od prošlosti i bez veza prema budućnosti. Nihilizam je određenje epohe u kojoj nema nikakve kartografije: kompasi nedostaju, a planovi da se napusti šuma u kojoj smo se izgubili čak se i ne naziru -napisao je Mišel Onfre u knjizi “Moć postojanja”.

Opera i teatr Madlenijanum zbog pandemije Covida 19 i uvođenja vanrednog stanja, nastavlja onlajn emitovanje najpopularnijih predstava pod nazivom “Virtuelno putovanje Madlenianuma”.

Nadam da će možda ostati u svesti ljudi koliko je zapravo umetnost bitna za ne samo lepe trenutke u životu, već da je možda i njena bitnija uloga što u ovakvim, prilično nezgodnim trenutcima ima moć da podrži i održi čoveka na nogama, pravih leđa i dignute glave, kaže u intervjuu za “Blic” Danilo Luković iz sastava “Straight Mickey and the Boyz”.

Punih pet dana jedinstveni, prilagođeni besplatni Prvi Online filmski festival “Moj off” celodnevno prikazuje najnovija ostvarenja svetskih filmskih studija, od kojih su neki premijerno prikazani na ovom festivalu, na našim prostorima. Odabir autentičnih festivalskih naslova, u okviru virtuelnog “bioskopa” mojoff.net, biće moguć do 10. aprila kada se festival završava, a samo neki od preostalih naslova koji se mogu pogledati su nemački film “Zlatna rukavica” reditelja Fatiha Akima koji je prikazan na 48. Festu, belgijski film ”Mladi Ahmed” rediteljskog dvojca braće Darden, kao i film “Idealni kandidat”, prve žene rediteljke sa prostora Saudijske Arabije Haife al-Mansur.

Izolacija kod kuće može da bude lepša uz Vulkan knjige! Zbog toga smo za vas spremili super akciju samo na sajtu www.vulkani.rs!

Kako to lepo zvuči! I kako može krivo da se tumači. Ko je vrhunski sudija? Publika, kritika, esnaf, protok vremena?

Grupa glumaca okupljena u “Izvanrednom pozorištu”, a na ideju novopazarca Rifata Rifatovića, dane provedene u kući tokom vanrednog stanja iskoristila je za spremanje predstave “Brod ljubavi” koju će sutra, svako iz svog doma, premijerno igrati onlajn.

Zbog vanredne situacije izazvane virusom korona deseto izdanje popularne serije debata pod nazivom “Zajednička čitaonica” biće održano u virtuelnom prostoru i ovo je, kako u razgovoru za “Blic” najavljuje Milena Berić iz Udruženja “Krokodil”, prvi u nizu onlajn događaja koji se nastavljaju i tokom izolacije.

Nije bilo lako iskopati takvog čoveka iz sećanja, a još teže u sebi probuditi nekog takvog, kaže mladi glumac Vuk Jovanović, o svom liku u seriji “Tajkun”.

Od treće setone serije „Zapadni svet“ gledamo i Vinsenta Kasela koji se pridružio mračnoj odiseji o razvoju veštačke svesti i evoluciji greha.

Izložba “Srpski kraljevski portreti” na kojoj su prikazani najlepši portreti članova slavnih dinastija Karađorđević i Obrenović, prvi put ujedinjenih u umetnosti, virtuelno je dostupna na sajtu www.galerijeimuzeji.rs uz jedinstveno interaktivno vođenje.

Istaknuti televizijski novinar iz Velike Britanije ser Dejvid Frost preminuo je od srčanog udara u 74. godini, saopštila je danas njegova porodica.

“Šta god da izabereš, pogrešićeš ali i dobro uraditi. Jer, ljudi su zaboravili šta sve poezija ume, može i zna svakom čoveku da da”, rekla je nekolicina pesnika i antologičara na molbu da prokomentarišu izbor 10 najlepših pesama, odnosno stihova iz njih.

Brojne knjižare morale su da zatvore svoja vrata zbog vanrednog stanja, izdavačke kuće mahom su se preusmerile na rad preko interneta, a navode predstavnici “Lagune”, “Vulkana”, “Arhipelaga” i drugih, drastično je skočila onlajn prodaja knjiga.

U Svečanoj sali Skupštine grada Beograda u petak 24. januara održana je promocija knjige Luke Mičete „Zaveštanje Svetog Save“. Osim autora, o knjizi su govorili prof. dr Oliver Tomić, istoričar umetnosti, dr Aleksandar Uzelac, istoričar, i Dejan Papić, direktor Lagune.

Novi film Miloša Miše Radivojevića, “Kako su me ukrali Nemci”, premijerno će biti prikazan 23. juna na Cinema City festivalu u Novom Sadu.

Na teško prohodnoj sceni tržišta slika, na kojem je teško doći do pouzdanih informacija, mnogi su ipak spremni da priznaju vodeće mesto klasiku srpske umetničke scene – Paji Jovanoviću.

Ljubitelji kinematografije moći će do 10. aprila na sajtu mojoff.net da pogledaju 65 naslova u okviru pet celina: Velikani filma, Viđeno neviđeno, Dokumentarni vrhunci, Porodična avantura i Kids fest predstavlja.

Ringier Axel Springer d.o.o. vodeća je izdavačka kuća na teritoriji Srbije u čijem portfoliu se nalaze brojna visokotiražna štampana izdanja „Blic“, „Blic žena“, „Puls“, „NIN“ i „Auto Bild“.

Kompanija je osnovana 1996. godine. Od 2010. godine Ringier Axel Springer Srbija postaje deo novoosnovane medijske grupacije Ringier Axel Springer Media AG, koja takodje posluje u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Estoniji, Letoniji i Litvaniji.

email: redakcija@blic.rs
adresa: Kosovska 10, Beograd

IZVOR: Blic.rs